Pariški susret
Uvodničari, od Hadžihafizbegovića i Bandića, preko slovenskog kritičara, filozofa i psihoanalitičara Slavoja Žižeka, pa do književnika i scenarista Abdulaha Sidrana i povjesničara umjetnosti Darka Glavana, složili su se da je ovo jedan od najvećih kulturnih događaja u posljednjih deset godina u Sarajevu, možda i šire.  

Na ideju o organiziranju ove izložbe Hadžihafizbegović je došao u Parizu prošle godine kada se sasvim slučajno susreo s Gorankom Murtić. Da sve ne bi ostala samo dobra nakana, odmah se krenulo u realizaciju, a kad je financijski dio projekta počeo škripati, u pomoć je priskočilo Gradsko poglavarstvo grada Zagreba, i nakon 14 mjeseci izložba je bila pripremljena. Odabir sarajevske Vijećnice nije slučajan.

Ona je desetljećima bila simbol kulture u prijeratnom Sarajevu kao nacionalna i sveučilišna knjižnica, a početkom rata u BiH postala je sinonimom za kulturocid, stradanje i patnju okruženog Sarajeva i njegovih stanovnika.

Hadžihafizbegović je kazao da je Vijećnica zbog svoje simbolike morala biti mjestom izložbe, iako je poharana i samo dijelom restaurirana. Vijećnica je naime i danas puna šupljina, po njoj lete golubovi i puše sa svih strana. Stoga se i ne čini previše odgovarajućim mjestom za izložbu čija se vrijednost procjenjuje na više od milijun i pol eura.

Emotivni Žižek
Posebno emotivno o temi uništenja kulturnih dobara, kao što je slučaj i sa samom Vijećnicom, govorio je Slavoj Žižek, dok je Milan Bandić istaknuo kako pokojnog Edu Murtića smatra najvećim hrvatskim slikarom 20. stoljeća. Posjetitelji će moći vidjeti više od 300 slika, crteža i gvaševa inspiriranih ratnim stradanjima 90-ih.

Večernji / BH Telecom